Prema podacima sa sajta Agencije za sprečavanje korupcije, najviši državni zvaničnici, predsjednici države i Vlade Filip Vujanović i Milo Đukanović, u svojim imovinskim kartonima nijesu naveli podatke koji se tiču stanja na njihovim eventualnim računima, na osnovu čega se stiče utisak da nemaju nikakvu ušteđevinu. Iz institucije Predsjednika juče nijesu odgovarali na naša pitanja da li je Vujanović dao saglasnost Agenciji za sprečavanje korupcije da kontroliše njegove eventualne bankovne račune. Na isto pitanje nijesmo dobili odgovor ni iz vladinog Biroa za odnose s javnošću u vezi sa premijerom Milom Đukanovićem.
Vujanović i Đukanović su prošle godine bili među funkcionerima koji nijesu dali saglasnost da neko „dira” u njihove bankovne račune.
Od 2005. godine, od kada se objavljuju izvještaji o prihodima i imovini, Vujanović ni u jednom nije naveo da je imao bilo kakvu ušteđevinu. Isti slučaj je i sa njegovim partijskim šefom Milom Đukanovićem, koji nikada nije prijavio da je uštedio preko 5.000 eura zahvaljujući svojim brojnim javnim funkcijama, ali i unosnim privatnim biznisima.
Milo Đukanović je u novom imovinskom kartonu prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije da obavlja devet funkcija, te da je vlasnik milionske imovine u vidu vlasništva u privrednim društvima, nekretninama i zemljištu. Đukanović je prvi put ove godine u izvještaju o imovini prijavio nekretnine koje su u vlasništvu tri firme u kojima je on vlasnik ili suvlasnik kapitala.
Đukanović je stoprocentni vlasnik firme Kapital invest, polovine firme Global Montenegro, te 25 odsto akcija „Univerzitasa”, u okviru kojeg radi Univerzitet „Donja Gorica”.
Prema Zakonu o sprečavanju korupcije, izvještaj o prihodima javnog funkcionera treba da sadrži i podatke o gotovom novcu u iznosu preko 5.000 eura, o depozitima u bankama i drugim finansijskim organizacijama u zemlji i inostranstvu.
– Radi provjere podataka iz izvještaja, javni funkcioner može dati saglasnost Agenciji za pristup podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija, u skladu sa zakonom kojim se uređuje bankarsko poslovanje – precizirano je zakonom.
U Agenciji su započeli proceduru provjera podataka o prilivu i odlivu novčanih sredstava na tekućim i deviznim računima za jednu kategoriju javnih funkcionera. Agencija provjerava i kreditne obaveze koje su funkcioneri imali na 31. decembar 2015. godine.
– U skladu sa članom 30 Zakona o sprečavanju korupcije, postupak provjere podataka iz izvještaja nije dostupan za javnost, te bi stoga objavljivanje spiskova javnih funkcionera koji su dostavili saglasnost za pristup računima kod poslovnih banaka predstavljalo kršenje navedene zakonske zabrane – ustvrdili su iz Agencije.
U toku prošle godine, dok se o sprečavanju korupcije starala Komisija za sprečavanje sukoba interesa, informisali su javnost o tome koliko je javnih funkcionera – poslanika, ministara, sudija i ostalih – dalo saglasnost za provjeru svojih bankovnih računa. Na kraju prošle godine stanje je bilo takvo da nijedan poslanik nije dao saglasnost za oslobađanje bankarske tajne, dok je to učinilo 11 javnih funkcionera koje bira, imenuje ili za njihovo imenovanje saglasnost daje Skupština Crne Gore.
Jedan član Vlade dao je saglasnost da se pristupi njegovim bankarskim računima. To su učinila i 64 funkcionera koja bira, imenuje ili za njihovo imenovanje saglasnost daje Vlada, 12 ih je potpisalo izjavu o saglasnosti bez broja računa, dok saglasnost nije dalo 16 lica.
Saglasnost je prošle godine dao jedan član Sudskog savjeta, deset sudija osnovnih sudova, dvoje nije dalo dozvolu, a troje ju je potpisalo, ali bez broja računa.
Dvoje sudija viših sudova nije dalo saglasnost za pristup bankarskim računima, kao ni četvoro državnih tužioca. Dvoje državnih tužilaca je potpisalo saglasnost i dozvolilo pristup računima, a to je učinilo i pet sudija sudova za prekršaje.
A.O.
Svaki treći izbjegava kontrolu
Iz Agencije za sprečavanje korupcije za „Dan” je ranije saopšteno da je od 3.851 obrađenog i objavljenog izvještaja funkcionera za 2.721 data saglasnost za pristup podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija.
– Sa druge strane, saglasnost za pristup podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija nije potpisana u 1.130 izvještaja (29,5 odsto), koji su do sada obraćeni i postavljeni na internet strani Agencije – saopšteno je iz tog tijela.